VDMFK - Vereinigung der Mund- und Fussmalenden
Künstler in aller Welt, e. V.

Umjetnička kvaliteta

Što danas znači umjetnička kvaliteta, tko je procjenjuje, s kojim pravom?

Dr. Richard Hiepe

Dvije temeljne činjenice
Pitanje objektivnih kriterija za ocjenu umjetničke kvalitete aktualno je još od prvih poznatih nam rasprava o umjetnosti i vrednovanju umjetnosti iz antičkog doba. Od tada su sve značajnijima postale dvije činjenice, iz kojih tek u današnje vrijeme proizlaze sveobuhvatne posljedice za umjetnost i umjetnike. Prvo: prema svim iskustvima povijesti umjetnosti i prema svim saznanjima teorije ili filozofije umjetnosti (estetike), u ovim pitanjima ne postoje nikakva čvrsta ili obvezujuća pravila – u smislu znanstveno važećih zakonitosti – i to niti o tome što umjetnost jest a što nije, niti o tome koji su objektivni kriteriji za umjetničku kvalitetu. Drugo: istodobno, još od antičkih vremena naovamo, ljudska kultura raspolaže neprekidno rastućim fondom iskustava i metoda za odgovore na ova pitanja, koji nam omogućuju stvaranje izbalansiranih, točnih i utemeljenih sudova o umjetnosti i kvaliteti. Već nam je sama klasična antika – uz svoje daleko skučenije horizonte – ostavila u nasljeđe imena nekoliko svojih najvećih umjetnika poput Fidije ili Praksitela, čija kvaliteta je ostala nesporna, a suvremeni ljubitelj umjetnosti danas živi i sudi u svojevrsnom "imaginarnom muzeju" (André Malraux), u ogromnom mnoštvu umjetničkih zbirki, umjetničke literature, znanja o umjetnosti, koji ga neprestano okružuju umjetnošću svih vremena i naroda, u originalu i u reprodukcijama, nadopunjenu rezultatima do u detalje egzaktnog istraživanja umjetnosti, neiscrpnom masom umjetničkih sudova, priznatih vrijednosti i vrednovanja.

Naše procjene na području starije povijesti umjetnosti, o klasičnim majstorima i njihovom rangiranju – onako kako se iskazuju cijenama na tržištu umjetnina – temelje se na osnovici koja je otprilike pouzdana slično kao što su to procjene stručnjaka o vrijednosti starih sagova, koja se danas utvrđuje gotovo matematički. To vrijedi i za – uz faktor nesigurnosti koji je sve veći što se više približavamo sadašnjem trenutku – suvremenu likovnu umjetnost, u svakom slučaju za one smjerove i stilove koji se naslanjanju na navedene klasične stilske smjerove ili na moderne stilove koji se već smatraju klasičnima. [...]

U nastavku "Kraj normativnih umjetničkih izraza"